OPĆI CILJEVI PROJEKTA

  • Razvoj prometne usluge i infrastrukture na osnovnim TEN-T koridorima prometne mreže EU
  • Poboljšanje prometne povezanosti Hrvatske i EU
  • Olakšanje prijevoza tereta željeznicom od/do brodova u skladu s zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti
  •  Potpora razvoju sjevernojadranskih luka uključujući i luku Rijeka u učinkovite i održive ulazno izlazne luke za kontejnerski i drugi teretni promet boljim povezivanjem s Mediteranskim, Rajna-Dunav i Baltičko-jadranskim koridorom TEN-T mreže EU

SPECIFIČNI CILJEVI PROJEKTA

  •  Nadogradnja željezničke infrastrukture i poboljšanje povezanosti luke Rijeka s prometnim koridorima osnovne TEN-T mreže EU
  • Podržavanje modalnog premještanja kontejnera sa ceste na željeznicu
  •  Nadogradnja željezničke infrastrukture za povećanje ukrcajno/iskrcajnih kapaciteta luke Rijeka u otpremi kontejnera željeznicom

Projekt uključuje usluge i radove raspoređene u 4 aktivnosti

AKTIVNOST 1

Upravljanje projektom, promidžba projekta te provedba stručnog nadzora

  • upravljanje projektom, tehnička i administrativna podrška u upravljanju, promidžba projekta (komunikacija i vidljivost)
  • stručni nadzor nad izvođenjem radova

AKTIVNOST 2

Izgradnja željezničkog područja na kontejnerskom terminalu Brajdica za utovar/istovar kontejnera

  • izgradnja 4 nova elektrificirana kolosijeka prosječne duljine 400 m na kontejnerskom terminalu Brajdica
  • izgradnja spoja na postojeći kolosijek te rekonstrukcija spoja kolodvora Rijeka-Brajdica s lukobranom
  • izgradnja kranske staze i skladišno manipulativne površine
  • odvodnja i vodoopskrba kontejnerskog terminala
  • elektrotehnički radovi
  • izgradnja rampe za pristup vatrogasnih vozila
  • ugradnja signalno -sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja

AKTIVNOST 3

Rekonstrukcija ranžirnog kolodvora Rijeka Brajdica

  • rekonstrukcija kolosijeka kolodvora Rijeka Brajdica
  • izgradnja 2 nova objekta za smještaj SS i TK opreme te elektroagregatskog postrojenja
  • ugradnja signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja
  • rekonstrukcija kontaktne mreže rekonstruiranog dijela kolodvora Rijeka-Brajdica (temelji, stupovi i portali)
  • rasvjeta

AKTIVNOST 4

Izgradnja novog izvlačnog kolosijeka u tunelu

  •  rekonstrukcija (proširenje) željezničkog tunela Brajdica (uključuje izgradnju hidrantske mreže rekonstruiranog dijela tunela, ugradnju sustava zaštite od požara i telefonskog pozivnog sustava u rekonstruiranom dijelu tunela)
  • rekonstrukcija ulaznog dijela kolodvora Rijeka-Brajdica, izgradnja novog kolosijeka u tunelu (382 m) i devijacije postojećeg kolosijeka u tunelu
  • izvedba kontaktne mreže u tunelu i dijelu kolodvora Rijeka Brajdica
  • rekonstrukcija ulice Šetalište XIII divizije s prelaganjem infrastrukture
  • (instalacije vodoopskrbe i odvodnje, elektroenergetske instalacije, elektronička komunikacijska infrastruktura, plinske instalacije)
  • trajno uklanjanje postojeće prizemne građevine
  • krajobrazno uređenje

POZADINA PROJEKTA

Na temelju uspješno realiziranog projekta „Razvoj multimodalne povezanosti luka u sjevernom Jadranu i njihova uspješna integracija u središnju mrežu – STUDIJE NAPA-e“, sufinanciranim sredstvima TEN-T programa Europske unije, Lučka uprava Rijeka je pripremila većinu potrebne tehničke dokumentacije za rekonstrukciju željezničkih stanica Rijeka-Brajdica i Rijeka-Teretna, a s ciljem izgradnje intermodalnih terminala za potrebe kontejnerskog terminala Jadranska vrata (AGCT) i Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala. Godine 2013. na postojećem kontejnerskom terminalu Jadranska vrata produženo je pristanište za 328 metara. Proširenjem je povećan kapacitet terminala i omogućen prihvat brodova najnovije generacije većih dimenzija i nosivosti. U cilju veće operativnosti terminala i njegove bolje povezanosti sa zaleđem, inicirani su projekti za obnovu željezničke infrastrukture.

Lučka uprava Rijeka i HŽ Infrastruktura d.o.o. su u rujnu 2014. godine, na prvi poziv objavljen za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF), prijavili projekt „Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata“.

Za projekt je odobreno sufinanciranje u iznosu od 85% te je 23. studenog 2015. godine potpisan Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava br. INEA/CEF/TRAN/M2014/1044613 između Izvršne agencije za inovaciju i mreže (INEA) te Lučke uprave Rijeka (koordinator) i HŽ Infrastrukture (korisnik).

 OČEKIVANI REZULTATI

Očekivani rezultati projekta „Razvoj multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata“ su:

  • 4 nova kolosijeka s duljinama 399 (kolosijek 1), 389 (kolosijek 2), 420 (kolosijek 3) i 420 (kolosijek 4) metra

399 m

Kolosjek 1

389 m

Kolosjek 2

420 m

Kolosjek 3

420 m

Kolosjek 4

  • novo manevarsko područje između 4 nova kolosijeka i postojećeg kolosijeka u tunelu

  • produljenje 4 kolosijeka na duljinu od

492 m

Kolosjek 3

541 m

Kolosjek 4

574 m

Kolosjek 5

506 m

Kolosjek 6

  • rekonstrukcija ostala 4 kolosijeka na duljinu od

355 m

Kolosjek 2

355 m

Kolosjek 2

255 + 137 m

Kolosijek 7 preko skretnica br. 9 i 10

255 m

Kolosjek 8

  • novo manevarsko područje između 8 kolosijeka i kolosijeka u tunelu

  • dvije nove servisne zgrade

82,26 m2

Procijenjena površina prve zgrade

14,19 m2

Procijenjena površina druge zgrade

  • novi izvlačni kolosijek u spajajućem tunelu

382 m

Kolosjek

Instrument za povezivanje Europe je financijski instrument osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture iz kojeg države članice, osim iz postojećih Strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Osmišljen je za jačanje i modernizaciju postojeće infrastrukturne mreže Europske unije. Instrument utvrđuje uvjete, načine i postupke pružana financijske potpore za razvojne projekte od zajedničkog interesa u TEN-T mreži. Drugi cilj CEF-a je omogućiti da se u Europskoj uniji do 2020. godine: smanji emisija stakleničkih plinova za 20%, poveća energetska učinkovitost za 20% i poveća udio obnovljivih oblika energije za 20%.

Ukupna sredstva CEF-a namijenjena prometu za razdoblje od 2014. do 2020. iznose 24.05 milijardi eura, što je triput više u usporedbi s 8 milijardi eura koliko je na raspolaganju bilo za razdoblje 2007. – 2013., a dio je najtemeljitije reforme politike EU-a za prometnu infrastrukturu od njezina nastanka 80-ih godina prošlog stoljeća.

U sektoru prometa naglasak je stavljen na otklanjanje uskih grla i povezivanje karika koje nedostaju, osiguravanje održivih i efikasnih prometnih sustava na duži rok i unapređenje integracije i povezivanja različitih prometnih grana i povećanje interoperabilnosti.